Sat-Multimedia & IT portal Satelitska-IPTV-Multimedija od 2006
POČETAK POTPUNE DIGITALNE ERE: Analogna televizija danas i službeno odlazi u povijest!
Republika Hrvatska uspješno je završila prelazak na digitalno odašiljanje TV signala i ugasila analognu televiziju kao 14. zemlja u svijetu i prva u regiji još u listopadu 2010. Od ˝digitalne dividende˝ Državni proračun izravno je uprihodio preko 612 milijuna kuna, a od godišnjih naknada će se do isteka dozvola 2024. uplatiti dodatnih 432 milijuna, što ukupno iznosi preko milijardu kuna. Za hrvatske građane digitalna televizija je donijela bolju kakvoću televizijskog signala, bolju i postojanu kakvoću slike te mogućnost većeg izbora kroz dodatne televizijske programe i nove usluge.
ZAGREB, 17. lipnja 2015. – Prijelazno razdoblje u kojem su sve države Europe i Afrike te velik broj azijskih zemalja trebale prijeći s analognog na digitalno odašiljanje televizijskog signala službeno završava 17. lipnja 2015. Ovaj rok postavljen je u završnom sporazumu Regionalne radiokomunikacijske konferencije 2006., na kojoj je usvojen međunarodni frekvencijski plan digitalne televizije. Zemlje koje nisu u potpunosti završile prelazak, nastavljaju s radom, ali bez mogućnosti zaštite analognih odašiljača i pokrivanja signalom.
Republika Hrvatska uspješno je završila prelazak na digitalno odašiljanje TV signala i ugasila analognu televiziju kao 14. zemlja u svijetu i prva u regiji još u listopadu 2010.
Digitalna televizijska tehnologija u odnosu na analognu televiziju pruža veće mogućnosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji televizijskog signala te omogućava jednostavnije pohranjivanje multimedijskih sadržaja i ostalih podataka.
Prelaskom na digitalnu televiziju oslobodio se dio radiofrekvencijskog spektra koji se popularno naziva „digitalna dividenda“. Kao i u ekonomiji, dividenda je dio dobiti koji se isplaćuje, odnosno u ovom slučaju oslobađa – za pružanje većeg broja novih usluga. „Digitalna dividenda“ stoga uključuje dodatne televizijske programe i televizijske programe visoke kakvoće slike (HD), a dio radiofrekvencijskog spektra se u potpunosti oslobodio i može se koristiti za mreže pokretnih komunikacija i bežični širokopojasni pristup internetu. Ovaj dio spektra „digitalne dividende“ pogodan je za osiguranje pokrivenosti signalom uz znatno niža ulaganja u mrežu, pa je stoga privlačan operatorima pokretnih komunikacija. HAKOM je 2012. i 2013. izdao dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra prve „digitalne dividende“, pri čemu je Državni proračun izravno uprihodio preko 612 milijuna kuna, a od godišnjih naknada će se do isteka dozvola 2024. uplatiti dodatnih 432 milijuna, što ukupno iznosi preko milijardu kuna. Osim sredstava koje država ubire temeljem izdanih dozvola, od prenamjene spektra očekuje se i povećanje ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa interneta u mrežama pokretnih komunikacija.
Za hrvatske građane digitalna televizija je donijela bolju kakvoću televizijskog signala, bolju i postojanu kakvoću slike, mogućnost većeg izbora kroz dodatne televizijske programe te nove usluge kao što su digitalni teletekst, interaktivne usluge, elektronički programski vodiči (EPG) i televizija visoke kakvoće (HD TV).
Za televizijske nakladnike digitalizacija je donijela povećanje pokrivenosti signalom. Također, televizijski nakladnici su dobili priliku za proizvodnju dodatnih sadržaja i programa, ali i novu konkurenciju na tržištu. Tako su bivši analogni komercijalni nakladnici RTL televizija i Nova TV plasirali nove programe RTL 2, Doma TV i RTL kockicu, dok javna televizija emitira HRT 3 i HRT 4. Osim ovih programa, danas gledatelji mogu gledati i specijalizirane programe novih nakladnika, CMC i Sportsku televiziju. Digitalizacijom su lokalni nakladnici dobili mogućnost povećanja pokrivanja i prelazak na regionalnu razinu, što su većinom iskoristili.
S tehničke strane proces prelaska na digitalno emitiranje televizijskih programa protekao je glatko i bez većih problema, a oni manji uspješno su riješeni prije gašenja analogne televizije. Problem talijanskih smetnji i dalje postoji zbog nepoštivanja međunarodnih sporazuma od strane Italije. HAKOM-ova zadaća bila je osigurati potrebne frekvencije za digitalnu televiziju, prilagoditi pravilnike i provesti natječaje za odabir mrežnih operatora. Svi poslovi obavljeni su, po ocjenama mnogih, vrlo stručno, na vrijeme i u skladu s akcijskim planom Strategije za prelazak s analognog na digitalno odašiljanje televizijskih signala. HAKOM je prije gašenja analogne televizije provjerio uvjete pokrivenosti iz dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra te utvrdio da je pokrivenost digitalnim signalom u skladu s dozvolom. Da bi postupak prelaska s analognog na digitalno odašiljanje uspio, većina građana je morala zamijeniti prijamnik. Građani su projekt digitalizacije ocijenili vrlo pozitivno, što znači da su bili stručno i na vrijeme informirani o značaju i postupku digitalizacije.
Daljnji razvoj televizije donosi i nove promjene koje su pred nama. Razvoj tehnologije omogućava učinkovitiju kako kompresiju tako i uporabu radiofrekvencijskog spektra za digitalnu televiziju, pa se priprema strategija koja predviđa zamjenu postojećeg DVB-T sustava s MPEG-2 kompresijom s boljim DVB-T2 sustavom s H.264/AVC, odnosno H.265/HEVC kompresijom u sljedećih pet godina. Promjena standarda omogućit će nam gledanje programa u još boljoj kakvoći slike – (U)HD, ali i prenamjenu spektra i dodjelu „druge digitalne dividende“, te dodatne kapacitete u UHF pojasu za bežični širokopojasni pristup internetu s još višim brzinama prijenosa podataka.
Republika Hrvatska uspješno je završila prelazak na digitalno odašiljanje TV signala i ugasila analognu televiziju kao 14. zemlja u svijetu i prva u regiji još u listopadu 2010.
Digitalna televizijska tehnologija u odnosu na analognu televiziju pruža veće mogućnosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji televizijskog signala te omogućava jednostavnije pohranjivanje multimedijskih sadržaja i ostalih podataka.
Prelaskom na digitalnu televiziju oslobodio se dio radiofrekvencijskog spektra koji se popularno naziva „digitalna dividenda“. Kao i u ekonomiji, dividenda je dio dobiti koji se isplaćuje, odnosno u ovom slučaju oslobađa – za pružanje većeg broja novih usluga. „Digitalna dividenda“ stoga uključuje dodatne televizijske programe i televizijske programe visoke kakvoće slike (HD), a dio radiofrekvencijskog spektra se u potpunosti oslobodio i može se koristiti za mreže pokretnih komunikacija i bežični širokopojasni pristup internetu. Ovaj dio spektra „digitalne dividende“ pogodan je za osiguranje pokrivenosti signalom uz znatno niža ulaganja u mrežu, pa je stoga privlačan operatorima pokretnih komunikacija. HAKOM je 2012. i 2013. izdao dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra prve „digitalne dividende“, pri čemu je Državni proračun izravno uprihodio preko 612 milijuna kuna, a od godišnjih naknada će se do isteka dozvola 2024. uplatiti dodatnih 432 milijuna, što ukupno iznosi preko milijardu kuna. Osim sredstava koje država ubire temeljem izdanih dozvola, od prenamjene spektra očekuje se i povećanje ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa interneta u mrežama pokretnih komunikacija.
Za hrvatske građane digitalna televizija je donijela bolju kakvoću televizijskog signala, bolju i postojanu kakvoću slike, mogućnost većeg izbora kroz dodatne televizijske programe te nove usluge kao što su digitalni teletekst, interaktivne usluge, elektronički programski vodiči (EPG) i televizija visoke kakvoće (HD TV).
Za televizijske nakladnike digitalizacija je donijela povećanje pokrivenosti signalom. Također, televizijski nakladnici su dobili priliku za proizvodnju dodatnih sadržaja i programa, ali i novu konkurenciju na tržištu. Tako su bivši analogni komercijalni nakladnici RTL televizija i Nova TV plasirali nove programe RTL 2, Doma TV i RTL kockicu, dok javna televizija emitira HRT 3 i HRT 4. Osim ovih programa, danas gledatelji mogu gledati i specijalizirane programe novih nakladnika, CMC i Sportsku televiziju. Digitalizacijom su lokalni nakladnici dobili mogućnost povećanja pokrivanja i prelazak na regionalnu razinu, što su većinom iskoristili.
S tehničke strane proces prelaska na digitalno emitiranje televizijskih programa protekao je glatko i bez većih problema, a oni manji uspješno su riješeni prije gašenja analogne televizije. Problem talijanskih smetnji i dalje postoji zbog nepoštivanja međunarodnih sporazuma od strane Italije. HAKOM-ova zadaća bila je osigurati potrebne frekvencije za digitalnu televiziju, prilagoditi pravilnike i provesti natječaje za odabir mrežnih operatora. Svi poslovi obavljeni su, po ocjenama mnogih, vrlo stručno, na vrijeme i u skladu s akcijskim planom Strategije za prelazak s analognog na digitalno odašiljanje televizijskih signala. HAKOM je prije gašenja analogne televizije provjerio uvjete pokrivenosti iz dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra te utvrdio da je pokrivenost digitalnim signalom u skladu s dozvolom. Da bi postupak prelaska s analognog na digitalno odašiljanje uspio, većina građana je morala zamijeniti prijamnik. Građani su projekt digitalizacije ocijenili vrlo pozitivno, što znači da su bili stručno i na vrijeme informirani o značaju i postupku digitalizacije.
Daljnji razvoj televizije donosi i nove promjene koje su pred nama. Razvoj tehnologije omogućava učinkovitiju kako kompresiju tako i uporabu radiofrekvencijskog spektra za digitalnu televiziju, pa se priprema strategija koja predviđa zamjenu postojećeg DVB-T sustava s MPEG-2 kompresijom s boljim DVB-T2 sustavom s H.264/AVC, odnosno H.265/HEVC kompresijom u sljedećih pet godina. Promjena standarda omogućit će nam gledanje programa u još boljoj kakvoći slike – (U)HD, ali i prenamjenu spektra i dodjelu „druge digitalne dividende“, te dodatne kapacitete u UHF pojasu za bežični širokopojasni pristup internetu s još višim brzinama prijenosa podataka.
