Black Friday, dan velikih popusta, iza nas je, a brojni hrvatski kupci pohitali su iskoristiti priliku za
nabavu elektronskih uređaja poput mobitela, laptopa, slušalica i ostalih gadgeta. No, sada, kad se
prašina slegla, mnogi preispituju stvarnu vrijednost “velikih sniženja” i suočavaju se s pitanjem: je li
ovo zaista bila prilika za uštedu ili samo jedna od marketinških varki?
Piše: Marina Barić
Lažna sniženja i manipulacija cijenama
Kao i prethodnih godina, mnogi su primijetili da su neki trgovci koristili praksu povećanja cijena
nekoliko tjedana prije Black Fridaya kako bi na dan popusta te iste proizvode prodavali “sniženo” po
cijenama koje su u stvarnosti bile standardne prije povećanja. Ova taktika, poznata kao lažno
sniženje, postala je predmetom kritika među potrošačima i stručnjacima za zaštitu prava kupaca.
Na primjer, smartphone koji je u listopadu koštao 660 eura, u studenom je odjednom poskupio na
720 eura, da bi na Black Friday bio reklamiran kao “snižen” na 660 eura. Slično se dogodilo s
laptopima i pametnim satovima, gdje su oglašena “sniženja” zapravo vraćala cijene na razinu prije
listopadskih povećanja – ili su ih ostavljala tek neznatno nižima.
Praksa trgovaca i manjak regulacije
Hrvatski zakon o zaštiti potrošača nalaže da sniženja moraju biti iskrena te da se početna cijena
odnosi na najnižu cijenu proizvoda unutar posljednjih 30 dana. No, provođenje zakona u praksi ostaje
izazov. Udruga za zaštitu potrošača ističe da se kupci rijetko žale na ovakve prakse, a inspekcije često
djeluju reaktivno, tek nakon prijava.
Kako su prošla sniženja u kategoriji tehnologije?
Elektronska oprema, kao i svake godine, bila je u fokusu. Mobiteli, slušalice, pametni satovi i
prijenosna računala reklamirani su kao “best-buy” proizvodi. No, analize pokazuju da su prava
sniženja bila rijetka, osobito za najnovije modele.
Na primjer, popularni modeli mobitela koji su u listopadu koštali 900 eura, na Black Friday su sniženi
na 870 eura – razlika koja je teško opravdala masovnu navalu. Stariji modeli, doista su bili povoljniji,
ali jeftiniji uređaji ionako su bili dostupni po sličnoj cijeni i prije akcije.
Dodaci poput punjača, torbi za prijenosna računala ili pametnih žarulja često su imali privlačne
natpise o popustima od 50%, ali njihova početna cijena bila je nerealno visoka i prije Black Fridaya,
što je sniženja činilo daleko manje značajnima.
Pouke za buduće kupovine
Sada, kad je Black Friday završio, mnogi potrošači osjećaju se razočarano. Umjesto ušteda, mnogi su
kupili proizvode po cijenama koje nisu bile znatno niže od uobičajenih. Kako bi se ovakvi problemi
izbjegli u budućnosti, potrebno je poduzeti nekoliko koraka:
Pratiti cijene unaprijed: Prije velikih akcija bilježite cijene željenih proizvoda i uspoređujte ih s
ponudama tijekom akcija.
Koristiti online alate za provjeru cijena: Web-stranice i aplikacije za praćenje povijesti cijena
mogu pomoći u otkrivanju manipulacija.
– Kupovati kod provjerenih trgovaca: Preferirajte trgovine s transparentnim poslovanjem i
dobrim recenzijama kupaca.
– Izbjegavati impulzivne kupnje: Veliki natpisi o sniženju mogu vas potaknuti na nepromišljene
kupnje, no provjera stvarne vrijednosti proizvoda najbolja je zaštita.
Zaključak: Što smo naučili?
Black Friday u Hrvatskoj i dalje ostavlja dojam dana koji više koristi trgovcima nego kupcima. Iako
postoje stvarne prilike za uštedu, one su često ograničene na starije proizvode ili specifične
kategorije. Kupci koji su unaprijed pratili cijene i obavili istraživanje vjerojatno su uspjeli pronaći
povoljne ponude, dok su mnogi drugi podlegli iluziji lažnih popusta.
Za one koji se osjećaju prevarenima, ovo može biti dobra prilika za razmišljanje o promjeni pristupa
kupovini – jer snižena cijena ne znači uvijek i dobru kupnju.