Kineske tvrtke napravile su značajne korake u dizajniranju i proizvodnji AI čipova.

Kineske tvrtke napravile su značajne korake u dizajniranju i proizvodnji visokoučinkovitih, energetski učinkovitih AI čipova. Međutim, ovi se čipovi tek trebaju poboljšati u smislu tehnološke sofisticiranosti i tržišnog udjela u usporedbi s vodećim svjetskim igračima.

Piše: Darko Brlečić

Tvrtke poput Huaweija, Baidua i startupa poput Cambricona i Enflamea pokreću napredak unatoč američkim tehnološkim blokadama. Kineski golemi podatkovni resursi i raznolike aplikacije umjetne inteligencije pozicioniraju je kao središte inovacija u usponu. Godine 2024. Kina je pretekla SAD i Južnu Koreju u ulaganjima u opremu za poluvodiče, s 25 milijardi dolara potrošenih u prvoj polovici.

Porast kineske domaće proizvodnje AI čipova mogao bi smanjiti njezinu ovisnost o uvozu, potencijalno ograničavajući potrebu za stranim čipovima, posebno iz SAD-a i drugih vodećih dobavljača. Ova promjena mogla bi utjecati na globalni izvoz čipova u Kinu, pri čemu se zemlja sve više oslanja na domaće poluvodiče za AI i druge tehnologije. Nadalje, stalna američka ograničenja izvoza naprednih čipova u Kinu intenzivirala su napore prema tehnološkom samopouzdanju, što bi dugoročno moglo dovesti do smanjene potražnje za uvoznim čipovima, preoblikujući globalnu dinamiku trgovine poluvodičima.

Države BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) mogle bi imati značajan utjecaj na industriju poluvodiča. Kako te zemlje imaju za cilj smanjiti oslanjanje na zapadnu tehnologiju, posebno usred geopolitičkih napetosti i sankcija, one sve više ulažu u svoje vlastite poluvodičke sposobnosti. Kina posebno napreduje u proizvodnji AI čipova, dok se Rusija i Indija također zalažu za tehnološku samodostatnost. Ovi bi razvoji mogli stvoriti raznolikiji globalni krajolik poluvodiča, smanjujući dominaciju SAD-a i možda pokrećući suradnju unutar bloka BRICS.