BSA i Carinska uprava objavljuju suradnju na zaštiti intelektualnog vlasništva

BSA i Carinska uprava objavljuju suradnju na zaštiti intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj Carinska uprava provodit će intenzivne mjere nadzora te surađivati s BSA kako bi se omogućilo sigurnije digitalno okruženje u Hrvatskoj

 BSA | The Software Alliance i Carinska uprava Ministarstva financija Republike Hrvatske, danas objavljuju suradnju, posebno na područjima zaštite krajnjih korisnika softvera, edukacije, zaštite intelektualnog vlasništva, ali i pravnih aktivnosti.

Tijekom kampanje namijenjene poslovnim korisnicima diljem Hrvatske, BSA je kontaktirao nekoliko tisuća domaćih poslovnih subjekata kako bi promovirao ovlaštenu poslovnu uporabu računalnih programa. Kampanja je pokrenuta slijedom rezultata posljednje studije „Nelicencirani softver i prijetnje kibernetičkoj sigurnosti“ [1], čiji je naručitelj BSA, a koja je potvrdila čvrstu povezanost između nelicenciranog softvera i malvera na računalima. Analiza, koju je provela globalna analitička kuća IDC, pokazuje da s rastom stope nelicenciranog računalnog softvera u zemlji, raste i broj incidenata povezanih s malverom u toj zemlji. Implikacije za državu, kompanije i krajnje korisnije sasvim su jasne: uklanjanje nelicenciranog softvera sa poslovnih mreža može pomoći u smanjenju rizika od kibernetičkih sigurnosnih incidenata.

Slijedom navedenih pokazatelja bilo je nužno intenzivirati komunikaciju s tijelima nadzora, pa je tako nizom zajedničkih sastanaka i razmjenom iskustava i znanja započela bliska suradnja s Carinskom upravom, a kako bi se unaprijedile nadzorne aktivnosti u području nadzora korištenja nelicenciranog softvera.

Aktivnosti su se nastavile održavanjem treninga o softverskom licenciranju koji je BSA održao za predstavnike nadležnih tijela koja su u Hrvatskoj zadužena za nadzor korištenja nelicenciranog i krivotvorenog softvera – policiju i Carinsku upravu. Trening je održan u Ravnateljstvu policije u Zagrebu, a sudjelovalo je ukupno 65 državnih službenika – 33 iz Carinske uprave te 32 iz policije. Treninge je pripremio i održao neovisni sudski vještak za područje informatike. Trening se sastojao od četiri cjeline: predstavljanje inicijativa i aktivnosti BSA u Hrvatskoj; pregled pravne regulative koja uređuje zaštitu autorskog prava na računalnim programima; osnove licenciranja programa na primjerima modela licenciranja softvera članova BSA; te radionica o postupku pregleda računalnih programa uz praktičan rad na računalima.

„Početkom 2014. godine tradicionalna zadaća Carinske uprave odnosno prikupljanja prihoda sa osnove naplate carina i poreza, nadograđena je i zaštitnom ulogom carinske službe a to je: suzbijanje svih oblika nezakonitih postupanja s robom, osiguranja zaštite zdravlja i života ljudi, životinja, prirode i okoliša, sigurnosti proizvoda, zaštite intelektualnog vlasništva, kulturnih dobara, nadzora nad prometom roba dvojne namjene kao i drugih općih i javnopravnih interesa.

Proces provedbe zaštite intelektualnog vlasništva i autorskog prava na softver dugotrajan je, kontinuiran i opsežan, a s obzirom na to da je upravo informacijsko-komunikacijska tehnologija jedna od najbrže rastućih i podložna čestim promjenama, neophodna je bila uska suradnja sa legitimnim proizvođačima softvera i dodatna edukacija naših službenika,“ rekao je Zlatko Grabar, ravnatelj Carinske uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske.

„Nakon edukativnih aktivnosti i unaprjeđenjem dosadašnjih metodološko – operativnih postupanja do sada je obavljeno ukupno 78 nadzora nad primjenom odredbi Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima od čega je u 26 slučaja utvrđena nepravilnost.

Temeljem provedenih analiza i obrade informacija o počinjenim nepravilnostima u području korištenja nelicenciranih softvera, u narednim razdobljima najavljujemo pojačane aktivnosti nadzora nad nelegalnim korištenjem računalnih programa kako bismo osim otkrivanja kažnjivih radnji i na ovaj način pridonijeli osiguranju zdravog, sigurnog i kompetitivnog poslovnog okruženja svim legalnim poslovnim subjektima u Republici Hrvatskoj. Suzbijanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije te sprečavanje i prevencija neovlaštenog korištenja softvera jedan je od prioriteta postupanja u okviru nadzornih aktivnosti koje će provoditi Carinska uprava,“ zaključuje Grabar.

BSA u Hrvatskoj obraća posebnu pažnju na zaključke svojih posljednjih globalnih istraživanja:

• “EU Cybersecurity Dashboard”[2]– analizu zakona i politika kibernetičke sigurnosti u EU – prvu takvu analizu ikad provedenu u EU
• „Nelicencirani softver i prijetnje kibernetičkoj sigurnosti“ – studija čiji je naručitelj BSA | The Software Alliance, a koja potvrđuje čvrstu povezanost između nelicenciranog softvera i malvera na računalima
• Globalno BSA istraživanje o softveru[3] – glavna studija BSA koja istražuje globalne stope nelicenciranog softvera diljem svijeta

Izvješće “EU Cybersecurity Dashboard” – koje je izradio BSA | The Software Alliance – procjenjuje nacionalne zakone, pravila i politike u svih 28 zemalja članica EU u ukupno 25 kriterija koje smatra neophodnim za učinkovitu zaštitu kibernetičke sigurnosti. Namjera je državama članicama dati priliku da ocijene politike svojih zemalja u srazu s ključnim metrikama te učvrstiti put naprijed detekcijom ključnih elemenata za jak pravni okvir kibernetičke sigurnosti.

Glavni zaključci istraživanja “EU Cybersecurity Dashboard”:

• Većina država članica EU prepoznaje kibernetičku sigurnost kao nacionalni prioritet – osobito s obzirom na kritične infrastrukture.
• Postoje značajne razlike između politika kibernetičke sigurnosti država članica, pravnih okvira i operativnih sposobnosti, što rezultira značajnim propustima u ukupnoj razini zaštite kibernetičke sigurnosti u Europi.
• Gotovo sve države članice EU uspostavile su timove za rješavanje kibernetičkih incidenata, no razine zadaća i iskustva su različite.
• Uočava se zabrinjavajući nedostatak sustavne javno-privatne suradnje te suradnje u području kibernetičke sigurnosti između vlada zemalja EU i nevladinih subjekata te međunarodnih partnera.

“Digitalni svijet se mijenja, a brze tehnološke promjene donose nove opasnosti i izrazite rizike za današnje poslovanje. Sigurnost postaje dio strategije, kako svakog poslovnog subjekta, tako i države. Naša posljednja istraživanja pokazuju kako postoji čvrsta veza između određenih vrsta kibernetičkog kriminala i korištenja nelicenciranog softvera. Zajedno s Carinskom upravom, koja intenzivno provodi nadzor kod poslovnih subjekata, smatramo kako je neophodna suradnja na višoj razini te okupljanje svih dionika u sustavu kibernetičke sigurnosti Republike Hrvatske. Stoga danas pokrećemo ovu inicijativu za sigurnije poslovno okruženje u Hrvatskoj. Ovom inicijativom želimo povezati javne institucije i privatni sektor, te surađivati na svim mogućim poljima – edukacije, nadzora, tehničkih aspekta sigurnosti, pravne inicijative. U budućnosti ćemo širiti ovu inicijativu te zajednički raditi na sigurnijem digitalnom okruženju u Hrvatskoj,” rekla je Ivana Jurin Puhalo, zastupnica BSA u Hrvatskoj.

Dok preuzimanje kontrole zvuči jednostavno, mnoge tvrtke ne znaju kako načiniti prvi korak. Svega 35% tvrtki u svijetu ima napismenu politiku koja zahtijeva korištenje propisno licenciranog softvera. Za direktore i predsjednike uprava, sad je trenutak da započnu s implementacijom dobrih praksi koje će pomoći ublažiti sigurnosne rizike te izbjeći da se njihova tvrtka sutra nađe na novinskoj naslovnici.

[1] Unlicensed Software and Cybersecurity Threats, veljača 2015.

[2] Potpun izvještaj za 28 zemalja, zajedno s detaljnim izvješćima za svaku zemlju EU, dostupan je na www.bsa.org/EUcybersecurity.

[3] Globalno BSA istraživanje o softveru, lipanj 2014.