5 razloga zašto igranje videoigara može pozitivno utjecati na čovjeka

Pozitivna strana PC gaminga

Iako mnogi igranje videoigara povezuju s negativnim utjecajem na zdravlje čovjeka, poticanje ovisnosti o ovoj vrsti zabave i slično, postoje mnoge dobrobiti, dakako, umjerenog gaminga koje posebice utječe na društvene i kognitivne sposobnosti pojedinca. Osim što su videoigre izvor zabave, igranje poboljšava vizualnu obradu informacija, odlučivanje i timski rad igrača.  

1. Jačanje kognitivnih sposobnosti

Većina igara potiče pamćenje, pažnju i logično razmišljanje[1]. Čak i igranje od samo nekoliko sati tjedno može napraviti razliku bez obzira na dob. Primjerice, igre u stvarnom vremenu (RTS) mogu poboljšati te sposobnosti, budući da igrač treba analizirati situaciju protiv svojih protivnika, unaprijed planirati napad, obranu ili bilo koju drugu prednost, te biti spreman na akcije i protuakcije svojih protivnika, a sve to unutar ograničenog vremena. Ovakve situacije mogu poboljšati pažnju i rješavanje problema koji će se u budućnosti zasigurno pojaviti u školi, uredu i svakodnevnom životu.

2. Pomaže razvoju vještine donošenja odluka

Igranje videoigara može poboljšati vještine odlučivanja[2]^,[3]. Iako neke igre zahtijevaju trenutačnu odluku koja će utjecati na tijek igre, u nekim igrama odluke koje se donesu unaprijed mogu promijeniti tijek cijele igre. U računalnim igrama uloga (RPG) unaprijed donesene odluke o atributima lika i kasnijim interakcijama mogu imati velike posljedice na akcije igračevog lika. Neke TBS (Turn-based strategy) igre također zahtijevaju od igrača da analiziraju i reagiraju na mnoštvo parametara kako bi uspješno pobijedili u igri.

3. Poboljšanje obrade vizualnih podataka

Igre prvog pucača (First Person Shooter, FPS) i Shoot ’em up igre često zahtijevaju od igrača da brzo pomaknu fokus na različite dijelove ekrana[4]. Dok to rade, igrači moraju također držati pažnju i na trenutnim situacijama. To znači da mozak uči podijeliti pažnju i poboljšava obradu dolaznih vizualnih informacija. Kako igrači nemaju puno vremena za donošenje odluka, predviđanja i reakcije se s vremenom poboljšavaju i ubrzavaju.

4. Učenje sudjelovanja u timskom radu

Bez obzira da li se radi o online igri s više momčadi ili samo offline suparničkoj igri s prijateljima, većina igara zahtijeva od igrača da blisko surađuje u timu. Popularne natjecateljske igre kao što su neke FPS igre i multiplayer online bojne arene (MOBA), tako dizajnirane igre zahtjevaju ekipe od 5 ljudi koji izgraju zajedno, gdje svaki igrač ima svoje snage, slabosti i vještine. Ova vrsta suradnje zasigurno će se prenijeti u radni prostor ili u školu[5].

5. Igranje u svrhu zdravlja

Neke bolnice znaju biti opremljene stanicama za igranje videoigara, a koje služe tome da pozitivno utječu na oporavak pacijenta[6]. Pacijenti kroz takvu vrstu “terapije” mogu pronaći pozitivno odvraćanje pažnje koje može stvoriti radost, pa čak i društveno komunicirati s drugim ljudima i povećati svoje razine optimizma u ozdravljenje.

Umjerenost i zdravlje prije svega

Vodeći proizvođači monitora se posljednjih nekoliko godina usmjerio na proizvodnju gaming monitora i unaprjeđenje tehnologije upravo za ovu vrstu korisnika. Promiče se prednost igranja no uz zagovaranje odgovornog i zdravog igranja. Vrlo je važno da je korištenje računala dio uravnoteženog i zdravog života. Provesti vrijeme na otvorenome, baviti se sportom i biti s prijateljima jednako je važno.

Proizvođaći kroz razvoj inovativnih tehnologija nastoji brinuti o zdravlju i blagostanju svojih korisnika tijekom igranja. To se prije svega odnosi na monitore s dobrim izborom ergonomskih opcija koje pomažu korisnicima u boljem držanju za zdraviju kralježnicu. Tu se također ubrajaju i tehnologije koje smanjuju štetnu plavu svijetlost poput Anti Blue Light i Low Blue Light tehnolofije. Štetna plava svjetlost koju emitira ekran monitora može uzrokovati naprezanje očiju, glavobolje pa čak i poremećaje spavanja. Osim navedenih tehnologija, tu je i Flicker Free tehnologija koja također pomaže očima, a koja smanjuje neugodno titranje ekrana koje može dužim gledanjem u ekran kod korisnika uzrokovati umor, vrtoglavicu i mučninu. I-Care tehnologija koristi senzore za otkrivanje inteziteta svjetla u prostoriji te automatski prilagođava svjetlinu ekrana u skladu s time, tako da se oči korisnika ne umaraju prilikom prilagodbe svjetlosnim razlikama.

[1] “The Benefits of Playing Video Games” Granic, I., Lobel, A., & Engels, R. C. (2014). The benefits of playing video games. American Psychologist, 69(1), 66.

[2] “Real-Time Strategy Game Training: Emergence of a Cognitive Flexibility Trait”, Glass, B. D., Maddox, W. T., & Love, B. C. (2013). Real-time strategy game training: emergence of a cognitive flexibility trait. PLoS One, 8(8), e70350.

[3] Brain plasticity through the life span: learning to learn and action video games. Bavelier, D., Green, C. S., Pouget, A., & Schrater, P. (2012). Brain plasticity through the life span: learning to learn and action video games. Annual review of neuroscience, 35, 391-416.

[4] “Increasing Speed of Processing With Action Video Games”, Dye, M. W., Green, C. S., & Bavelier, D. (2009). Increasing speed of processing with action video games. Current directions in psychological science, 18(6), 321-326.

[5] “The effects of playing cooperative and competitive video games on teamwork and team performance” , A Badatala, J Leddo, A Islam, K Patel, P Surapaneni (2016). The effects of playing cooperative and competitive video games on teamwork and team performance. International Journal of Humanities and Social Science Research. Volume 2; Issue 12; December 2016; Page No. 24-28

[6] “Therapeutic Uses of Active Videogames: A Systematic Review”, Staiano, A. E., & Flynn, R. (2014). Therapeutic uses of active videogames: a systematic review. Games for health journal, 3(6), 351-365.